BOLESTI I LIJEČENJE ŠTITNJAČE / Gost Bioritma dr. sc. Ljubica Fuštar Preradović, spec. kliničke citologije

liga

Štitnjača je žlijezda u ljudskom tijelu koja izgleda poput leptira. Smještena je u donjoj polovici vrata, ispod grkljana. Hormoni koje štitnjača izlučuje u krv nazivaju se tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Žlijezda hipofiza pomoću tireotropina (TSH) sudjeluje u poticanju štitnjače da stvara hormone. Bez hormona štitnjače organi u našem tijelu ne bi mogli funkcionirati.

Hipotireoza

Hipotireoza je stanje smanjenog izlučivanja te djelovanja hormona štitnjače. Češće se javlja kod žena te kod starijih osoba. Kao glavni uzrok hipotireoze navodi se kronična autoimuna upala štitnjače (Hashimotov tireoiditis). Može nastati kao posljedica liječenja hipertireoze ili kao posljedica operacije štitnjače.

Simptomi hipotireoze uključuju suhu kožu, tanku kosu te lomljive nokte. S vremenom, javlja se i kroničan umor te iscrpljenost, kao i depresija.

Liječenje hipotireoze odvija se nadoknađivanjem hormona koji nedostaju u tijelu. Bolest se može u potpunosti držati pod kontrolom ukoliko se terapija uzima redovito. Liječenje je najčešće doživotno.

Hipertireoza

Hipertireoza je stanje pojačanog izlučivanja te djelovanja hormona štitnjače. Javlja se u bilo kojoj životnoj dobi, ali češće se javlja kod žena starosti 20 do 50 godina.

Kao uzrok hipertireoze navodi se autoimuna bolest štitnjače (Basedowljeva ili Gravesova bolest). Simptomi uključuju umor, lupanje srca, ispadanje kose te ispupčenost očnih jabučica.

Liječenje hipertireoze odvija se u početku lijekovima (tireostaticima i beta blokatorima), a ako je potrebno, predlaže se operacija ili liječenje radioaktivnim jodom.

Eutireotična guša (struma)

Pojam guša ili struma označava povećanu štitnjaču. Najčešći uzrok ove bolesti štitnjače je manjak joda, a češće se javlja kod žena. Na razvoj bolesti također utječe uzimanje lijekova, stres, infekcije te količina joda.

Simptom ovog stanja je osjećaj napetosti u vratu, rjeđe se može javiti i promuklost te otežano gutanje.

Dijagnoza guše se postavlja klinički. Ultrazvučnim pregledom prikazat će se veličina štitnjače, struktura tkiva te prisutnost čvorova.

Liječi se kirurški ako pacijent osjeća smetnje disanja ili gutanja zbog veličine strume.

Bolest tiroidne autonomije

Bolesti tiroidne autonomije uključuju sljedeća stanja: difuznu autonomiju, toksični adenom i multinodoznu toksičnu gušu. U svim navedenim bolestima štitnjača stvara višak hormona.

Većina oboljelih nema simptoma, dok neki imaju kliničku sliku sličnu kao kod hipertireoze. Najčešće su smetnje u radu srca jedini znak ovih bolesti.

Sve navedene bolesti iziskuju uzimanje terapije lijekovima kako bi se normalizirali hormoni  štitnjače u krvi. Često se mladim bolesnicima savjetuje operacija štitnjače, a starijima se savjetuje liječenje radioaktivnim jodom.

Upale štitnjače

Akutna upala

Vrlo je rijetka. Pojavljuje se širenjem bakterija iz okoline ili ozljedama štitnjače. Upala štitnjače se liječi antibiotskom terapijom ili kirurški.

Subakutna upala štitnjače – granulomatozni de Quervainov tireoiditis

Predstavlja prolazni upalni proces štitnjače koji se javlja nakon virusnih infekcija gornjih dišnih putova. Bolest karakterizira umor, opća slabost te bolan otok štitnjače uz bol prilikom gutanja.

Dijagnoza se određuje temeljem kliničke slike te nalaza UZV-a štitnjače. Preporuka je ovu bolest liječiti većim dozama acetilsalicilne kiseline ili ibuprofena uz beta blokator. Kod 5-10% oboljelih zabilježen je ostanak trajne hipotireoze uz doživotno liječenje.

Kronična autoimuna bolest štitnjače: Hashimotova bolest, limfocitni tireoiditis

Hashimotova bolest najčešće nastaje zbog poremećaja u radu imunološkog sustava uz prisustvo genetske predispozicije. Bolest je češća kod žena.

Simptomi uključuju autoimunu destrukciju tkiva štitnjače, pojavu gušavosti sa ili bez poremećaja funkcije štitnjače (hipotireoza, rjeđe hipertireoza).

Na početku bolesti najčešće nema simptoma, dok kasnije može doći do razvoja hipotireoze. Liječe se simptomi hipotireoze.

Tumori štitnjače

Tumori štitnjače mogu biti dobroćudni ili zloćudni te su najčešće asimptomatski. Rizični faktor pojave tumora je zračenje, a također može biti i nasljedan. Tumori štitnjače nešto su češći kod žena.

Na tumor štitnjače možemo posumnjati ako primijetimo čvor na štitnjači ili uvećan limfni čvor na vratu. Ukoliko postoji sumnja, potrebno je napraviti citološku punkciju s UZV-om.

Emisiju Bioritam u kojoj je gostovala dr. sc. Ljubica Fuštar Preradović, spec. kliničke citologije na temu bolesti i liječenje štitnjače na linku ispod:

https://www.youtube.com/watch?v=73xlVz2Zh2o