Dan sive vrpce – svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu

brain-cancer-awareness-gray-ribbon

Dan sive vrpce – svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu, obilježava se 08. lipnja.

Obilježavanje je pokrenula Njemačka udruga oboljelih od tumora na mozgu (Deutsche Hirntumorhilfe) još 2000. godine. Cilj je podizanje svjesnosti i educiranje javnosti o samoj bolesti, kao i usmjeravanje pozornosti na osobe koje se bore s ovom bolešću i njihove obitelji. Incidencija tumora na mozgu iznosi oko 5/100.000 stanovnika, s neznatno većom pojavnosti kod žena. Neke vrste tumora tipične su za dječju dob, dok se druge javljaju samo u odrasloj dobi. Glavobolje su prvi,a većinom i najčešći početni simptom prisutnosti tumora. Prisutni su relativno često i vrtoglavice, mučnina i povraćanje koji nastaju zbog pritiska tumora na okolno moždano tkivo.

Tumore mozga možemo podijeliti na primarne i sekundarne (metastatske).

Primarni tumori nastaju od moždanog parenhima ili drugih tvorbi u lubanjskoj šupljini (krvne žile, limfne žile), a sekundarni su tumori metastatski (najčešće tumori dojke i pluća). Primarni se tumori mogu podijeliti na benigne (dobroćudne) i maligne (zloćudne).

Benigni tumori nemaju maligni potencijal u smislu udaljenog širenja, no problem može predstavljati njihov smještaj i nedostupnost učinkovitog liječenja odnosno smanjenja obujma. Najčešći benigni tumor jest menigeom. Karakteriziraju ga spori i dugi rast. Tek kada naraste dovoljno veliko, stvara kompresiju i izaziva simptome kao što je, primjerice, glavobolja.

Najčešći maligni tumori mozga su glioblastomi koji brzo rastu i teško ga je razgraničiti od okolnog moždanog tkiva, što otežava liječenje operativnim putem te imaju vrlo lošu stopu preživljenja, koje je i uz agresivno liječenje obično kraće od jedne godine.

Sekundarni tumori na mozgu, odnosno metastaze su deset puta češće od primarnih. Dijagnoza tumora započinje detaljnom neurološkom pregledu, a potom i uz dijagnostičke slikovne pretrage gdje se najčešće upotrebljavaju kompjutorska tomografija (CT), magnetska rezonanca (MR) i angiografija. Precizno dijagnosticiranje se također provodi uzimanjem uzoraka za patohistološku analizu, ako je tumor dostupan. U liječenju je uključen multidiscliplinarni tim (neurolog, neuroradiolog, neurokirurg,neuropatolog, onkolog i psihoterapeut).

Odabir vrste liječenja ovisi o: tipu tumora, smještaju tumora, stadiju bolesti, dobi i općem stanju bolesnika, a može uključivati operativno liječenje, zračenje ili kombinaciju navedenih metoda. Ako je tumor nedostupan kirurškom liječenju ili je previše proširen, može se pokušati primjena liječenja kemoterapijskim lijekovima. Razvojem liječenja malignih bolesti produljen je životni vijek bolesnika s malignim bolestima te veći broj bolesnika razvije metastaze u mozgu. To je dodatan razlog da se posveti pažnja očuvanju kvalitete života oboljelih, a time i njihovih obitelji.

Peter Ćurić, dr. med., specijalizant neurokirurgije