Rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena gotovo u svim dijelovima svijeta, koji nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo.
Rak dojke je vodeći uzrok smrti žena u dobi 35 do 59 godina i predstavlja vodeću lokalizaciju raka kod žena općenito. U Republici je Hrvatskoj 2012. godine bilo registrirano 2227 novooboljelih žena, a iste su godine od raka dojke u Hrvatskoj umrle 1033 žene.
Danas poznajemo brojne čimbenike koji povećavaju rizik nastanka raka dojke, ali i dalje ne znamo uzrok. Kako ne postoji način da bolest spriječimo, jedini je cilj otkriti je u ranoj fazi.
Kada tumor otkrijemo u ranoj fazi (veličine do 1 cm), izlječiv je u 98% slučajeva dok je 5 godišnje preživljenje kod uznapredovalog stadija bolesti od 35-65%.
Stoga, otkrivanje bolesti u ranoj fazi predstavlja veću šansu za ozdravljenje. Važnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti imaju same žene. Već samopregledom kao i redovitim pregledima (klinički pregled, mamografija i ultrazvučni pregledi) bolest se može otkriti u vrlo ranom stadiju.
Samopregled: Bit samopregleda je zapamtiti strukturu svoje dojke. Tijekom samopregleda trebalo bi obratiti pozornost na promjene u veličini, obliku ili položaju bradavice te ide li krv ili iscjedak iz njih. Potrebno je potražiti ima li kvržica, zadebljanja ili nabora na koži. Također, potrebno je obratiti pažnju na upale ili osip na dojkama, jesu li vene istaknutije nego obično te postoji li drukčiji osjet u nekoj od dojki. Najbolje se pregledavati prije kupanja ili tuširanja ili tijekom. U slučaju bilo kakve nesigurnosti potrebno je javiti se svom liječniku.
Klinički pregled uključuje razgovor s pacijentom te pregled koji utvrđuje eventualno postojanje kvržica u tkivu dojke, zatim promjene u boji kože, promjene u veličini dojke, iscjedak iz bradavice…i dr. Ovakav pregled kod svog liječnika trebalo bi obaviti jednom godišnje.
Mamografija je rentgentska pretraga dojki koja se koristi radi utvrđivanja različitih promjena u tkivu dojke te detekcije onih promjena koje zbog svoje neznatne veličine (manje od 1 cm) nisu dostupne palpabilnom pregledu. Mamografija je danas najbolji način za rano otkrivanje raka dojke u žena starijih od 40 godina, a to je dob iznad koje učestalost raka dojke počinje naglo rasti. Mamografija se u slučaju pojave bilo kakvih sumnjivih simptoma ili promjena može i treba učiniti kod svih pa i mlađih žena. Preporuča se prvu mamografiju obaviti nakon 40. godine života, tj. nakon 35. za rizične skupine.
UZV tehnika pregleda tkiva dojke putem zvučnih valova visoke frekvencije (ultrazvučni valovi). Ultrazvuk je važna dijagnostička metoda za dojke mladih žena. Tkivo dojke je kod mnogih žena u 30-im i ranim 40-im godinama previše zgusnuto i apsorpcija rendgenskih zraka visoka, pa mamogrami nisu od prevelike koristi. Za starije žene ultrazvuk je dopunska pretraga. Pregled utrazvukom bi trebalo obavljati jednom godišnje nakon 30. godine.
Citodijagnostika je skupina morfoloških, minimalno invazivnih, neagresivnih pretraga koje se primjenjuju odmah u početku dijagnostičkog postupka. Mogu se ponavljati jer ne ostavljaju nikakve trajne posljedice na analiziranom tkivu ili organu.
Aspiracijska citologija izvodi se tankom iglom najčešće pod kontrolom ultrazvuka, a dobiveni materijal u vidu razmaza biva nanesen na stakalce, osušen na zraku i obojan May-Grünwald-Giemsa metodom.
Prednosti citološke punkcije leže u činjenici da se radi o kratkotrajnom ambulantnom zahvatu za koji nije potrebna lokalna anestezija, primjena je povezana s malom učestalošću komplikacija, a rezultati su pouzdani i vrlo brzo dostupni.
Aspiracijska citologija dojke rabi se kao prva dijagnostička metoda nakon čega slijedi patohistološka verifikacija nejasnih, suspektnih i svih malignih dijagnoza. Materijal za patohistološku analizu može se dobiti biopsijom širokom iglom i kirurškom biopsijom.
Core biopsija je postupak kod kojeg se širokom iglom (1,6mm) izvlače cilindri („core-ovi”) tkiva iz abnormalnog područja u dojci. Uobičajeno se izvlači 3-6 cilindara koji se dalje pripremaju za patohistološku analizu.
Kirurška biopsija dojke je manji operativni zahvat u svrhu mikroskopske odnosno patohistološke analize.
Svaka od gore nabrojenih metoda ima svojih prednosti i nedostataka, ali treba napomenuti da niti jedna metoda ne isključuje drugu. Navedene metode se međusobno nadopunjuju i predstavljaju dragocjeno oružje u ranom otkrivanju ove opake bolesti.
Autorica teksta: dr.sc. Ivana Prvulović, dr. med., spec. kliničke citologije