Rak vrata maternice najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa. Gledano u svjetskim razmjerima, rak vrata maternice drugi je najčešći rak u žena u dobi 15-44 godine te treći uzrok smrtnosti od raka u žena, odmah iza vodećeg raka dojke. Godišnje se u svijetu dijagnosticira oko 500 000 novih slučajeva raka vrata maternice, a gotovo 300 000 žena umre od te bolesti. U Hrvatskoj svake godine obolijeva više od 300 žena godišnje, a umre ih, na žalost, 100. U našoj zemlji rak vrata maternice je na osmom mjestu učestalosti obolijevanja od raka u žena, i unazad nekoliko godina taj trend se ne mijenja.
Otkrivanje raka vrata maternice moguće je mikroskopskom citološkom pretragom popularno nazvana ‘PAPA’ test ili ‘PAP’ test (analizom stanica koje se uzimaju tijekom ginekološkog pregleda i razmazuju na stakalcu).Tim je otkrićem (1924. godine) G. N. Papanicolau spasio milijune života žena diljem svijeta jer se ova bolest u prošlom stoljeću otkrivala tek u uznapredovalom i neizlječivom stadiju. Tim testom rak se može otkritiu početnom, asimptomatskom stadiju ili čak u predstadiju koji ginekolog ne može vidjeti prostim okom.
Danas sa sigurnošću znamo da je jedan od glavnih uzročnika u nastanku raka vrata maternice dugotrajna kronična (neliječena) upala rodnice i vrata maternice prouzročena humanim papiloma virusom (HPV) koji se prenosi spolnim putem. Poznato je više od 150 tipova HPV-a, a njih 15 uzrokuje rak vrata maternice, dakle imaju onkogeni potencijal. U našoj sredini najčešći i najopasniji je su tipovi 16 i 18 i nazivamo ih virusima visokog rizika, dok primjerice HPV tipovi 6 i 11 nemaju onkogeni potencijal, ali zato uzrokuje nastanak neugodnih šiljastih bradavica (condylomata acuminata) na ženskom i muškom spolnom sustavu.
Ove godine obilježen je deveti Europski tjedan prevencije raka vrata maternice (Cervical Cancer Prevention Week, CCPW), u razdoblju od 19. do 25. siječnja. Cilj je podizanje svijesti o važnosti prevencije ove bolesti kod opće javnosti, zdravstvenih djelatnika i političara. Kao simbol prepoznavanja ove kampanje koristi se Biser mudrosti, a središnji dan obilježavanja u Hrvatskoj bio je 23. siječnja, ujedno i Nacionalni dan prevencije raka vrata maternice.
U borbi protiv raka vrata maternice razlikujemo primarnu i sekundarnu prevenciju. Postupci primarne prevencije obuhvaćaju mjere zaštite od svih rizičnih čimbenika koji dovode do nastanka raka vrata maternice. Pritom na prvome mjestu podrazumijevamo zaštitu od glavnog uzročnika u nastanku raka vrata maternice – to su onkogeni HPV-i koji se prenose spolnim putem. Stoga je potrebno znati da su odgovorno spolno ponašanje, posebice adolescenata, te primjerena zaštita tijekom spolnog odnosa (prezervativ) najbitniji u prevenciji toga zloćudnoga sijela bolesti.
Sekundarnom prevencijom otkrivamo rak vrata maternice u ginekološkoj ordinaciji primjenom dijagnostičkih metoda za otkrivanje raka vrata maternice. Cilj i svrha redovitih ginekoloških pregleda je otkriti rak vrata maternice u početnoj fazi bolesti a tada je i uspjeh s gotovo potpunim izlječenjem najčešće zajamčen. Na žalost, i danas veliki postotak žena, pogotovo u seoskim sredinama uopće ne odlazi na ginekološke preglede, posebice u dobi nakon zadnje menstruacije (menopauze).
Današnji sveobuhvatni pristup preveniranju, pravovremenom otkrivanju i liječenju raka vrata maternice zahtijeva osiguravanje učinkovite intervencije za sve žene, počevši u djetinjstvu. Intervencije uključuju edukaciju, socijalnu mobilizaciju, cijepljenje, probir (screening), liječenje i palijativnu skrb. Kako bi se to postiglo, provoditelji nacionalnih zdravstvenih programa (u svezi zaštite reproduktivnog zdravlja, zdravlja adolescenata, nadzora nad tumorima i imunizacije), organizacije i partneri moraju raditi zajedno. Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka vrata maternice obuhvaćene su žene u dobi između 25 i 64 godina, koje će na kućnu adresu dobiti poziv na Papa test. U tijeku je pozivanje za prvi ciklus pa je iz županijskih zavoda za javno zdravstvo poslano prvih 100.000 poziva. Cilj programa je obuhvatiti 85% ciljne populacije tijekom tri godine od početka programa, smanjiti invazivni rak vrata maternice za 60 %u dobnoj skupini između 25 i 64 godina te smanjiti mortalitet od invazivnog raka vrata maternice za 80 % u 13 godina od početka programa.
Igor Ivić-Hofman, dr. med.
spec. epidemiologije